3D XI softver u ultrazvucnoj dijagnostici
Uterus bicornis - dvoroga materica
Pre uvodjenja 3D ultrazvuka kao standarda u ginekoloskm i obstetricijskim pregledima problem dijagnostikovanja diskretnih anomalija ploda ili anomalija unutrasnjih polnih organa zene je bio tesko resiv ili rezervisan za endoskopske i ostale invazivne procedure. Ultrazvucni aparati visoke rezolucije i odgovarajuci softver koji volumenske zapise "sece na tanke slajsove" (debljina preseka je opciona) pocinje da se svojim kvalitetom priblizava CT i MRI snimcima, bar kada su u pitanju parenhimatozni organi poput materice, jajnika, jetre, bubrega, srca i sl.
Medisonovi softverski paket 3DXI ima mogucnosti da volumenski zapis ultrazvucnog aparata konvertuje u multislice prikaz sa podesivom debljinom preseka odnosno podesivim razmakom izmedju slika. Ova tehnologija omogucava precizan pregled unutrasnjosti organa i zapazanje najsitnij detalja i patoanatomskih promena. Sistem je primenljiv u power dopler, color doppler i 3D modu. Po kvalitetu dobijenog materijala ova tehnologija ce ubuduce ozbiljo konkurisati CT i MRI sistemima osim u podrucju kostanozglobnog, digestivnog i nervnog sistema.
Dvoroga materica ili uterus bicornis je relativno cesta anomalija i javlja se u opstoj populaciji sa incidencom od 5-6%. Vrlo cesto je uzrok steriliteta i/ili subfertiliteta. Zene sa dvorogom materiscom su izlozene vecem riziku za spontani pobacaj, prevremeni porodjaj i zavrsavanje trudnoce carskim rezom.
Dijagnoza ove anomalije se postavlja ultrazvucnim pregledom, histerosalpingografijom, hydroehosalpingografijom, histeroskopijom i laparoskopijom.
Dvoroga materica je razvojna anomalija koja nastaje zbog izostanka spajanja levog i desnog Mulerovog kanala u embrionalnom razvoju zenskog ploda. Bliske po etioloskom mehanizmu su septirane, subseptirane i sedlaste materice. Dijagnoza ovih anomalija se postavlja na isti nacin kao i kod dvoroge mateice, a rizici za ishod trudnoce su slicni uz napomenu da su rizici za pobacaj i prevremeni porodjaj manji nego kod dvoroge materice.
Terapija ovakvih anomalija moze biti konzervativna (velike doze gestagena u trdnoci) ili operativna kada se histeroskopski preseca septum materice, a u slucaju dvoroge materice laparoskopska ili hirurska intervencija rekonstrukcije materice po Shtrasmanu.
Zene sa jednom od navedenih anomalija su izlozene povecanom riziku za spontani pobacaj, prevremi porodjaj i komplikacije u toku samog porodjaja. Sam spontani pobacaj umanjuje rizik za novi pobacaj i prevremeni porodjaj zbog toga sto se posle prve trudnoce anomalicna materica uveca, tako da plod u svakoj narednoj trudnoci ima vise uslova za pravilan razvoj. Sve hirurske intervencije (presecanje septuma ili rekonstruktivna hirurgija) takodje imaju pozitivne efekte u smislu smanjenja rizika za pobacaj ili prevremeni porodjaj.
Literatura:
1. Kupesic S, Kurjak A, Skenderovic
S, et al. Screening for uterine abnormalities by
three-dimensional ultrasound improves perinatal outcome. J Perinat
Med.
2002; 30(1):9-17.
2. Radoncic E, Funduk-Kurjak B. Three-dimensional
ultrasound for routine checkup
in vitro fertilization
patients. Croat Med J. 2000; 41(3):262-5.
3. Jurkovic D,
Geipel A, Gruboeck K, et al. Three-dimensional ultrasound for the
assessment of uterine anatomy and detection of congenital
anomalies: a
comparison with hysterosalpingography and
two-dimensional sonography.
Ultrasound Obstet Gynaecol.
1995; 5:233-7.
4. Salim R, Woelfer B, Backos M, Regan L,
Jurkovic D. Reproducibility of threedimensional
ultrasound diagnosis of congenital uterine anomalies.
Ultrasound
Obstet Gynecol. 2003; 21(6):578-82.
5. Baba K. Obstetrics and gynecology. Nippon Rinsho. 2004;
62(4)807-14.








