Obostrani borderline tumor jajnika - prikaz
slucaja
(Bilateral Borderline Ovarian Tumor - Case
Report)
1Slobodan Kojic, 2Ivan Bubanovic, 3Predrag Bozic
1 Ginekolosko-akusersko odeljenje Zdravstveni Centar Paracin, 2 "MEDICA CENTAR" - Nis, 3 Kabinet za patologiju Zdravstveni Centar Cuprija
Zbornik radova XLVIII Ginekolosko-akuserske nedelje SLD, Beograd.str.:312-315.
Uvod
Borderlajn tumori jajnika (BOT) su epitelni tumori sa niskim malignim potencijalom. Oni cine 5-20% svih tumora jajnika (1). Najcesce su to tumori seroznog tipa unilateralne lokalizacije, dok se bilateralni BOT mucinoznog tipa moze sresti u svega 6% pacijentkinja. Ovi tumori imaju tendenciju pojavljivanja kod mladjih pacijentkinja i cesto se dijagnostikuju u ranijem stadijumu nego sto je to slucaj sa invazivnim epitelnim karcinomima jajnika. U oko 50% slucajeva BOT se dijagnostikuju slucajno, odnosno bez jasne i ubedljive simptomatologije koja bi mogla ukazati na postojanje tumora jajnika (2). I pored toga, pacijenti mogu navoditi razlicite simptome kao sto su bol u abdomenu, osecaj punoce u trbuhu, poremecaj menstrualnog ciklusa, dizuricne tegobe i ostali simptomi vezani za urinarni trakt, kao i primarni sterilitet.
Parcijalna resekcija jajnika,
kao jedna od mogucnosti terapije BOT, pracena je rizikom od recidivaranja tumora
u 4,6% slucajeva, mada ovaj procenat moze biti i znatno veci u slucajevima
tumora visokog histoloskog gradusa (3). Opisani su slucajevi recidiviranja
tumora cak i 20 godina posle inicijalne dijagnostike i terapije parcijalnom
resekcijom jajnika. Najmanji procenat recidiviranja BOT je zabelezen kod
seroznih tipova tumora, dok je prognoza BOT znatno povoljnija u odnosu na
prognozu malignih tumora jajnika. Petogodisnje prezivljavanje pacijentkinja sa
BOT je oko 95%, dok je petogodisnje prezivljavanje pacijentkinja sa malignim
tumorom jajnika svega 25-30%. U priblizno 15% slucajeva BOT mogu imati maligni
tok, mogu metastazirati i prosiriti se na okolinu, cak i kada ne pokazuju jasnu
histopatolosku sliku invazivnog tumora jajnika (4,5).
Zbog niskog malignog potencijala, mogucnosti recidiviranja
i visoke incidence pojavljivanja kod mladjih zena, jos uvek nije napravljena
jasna strategija hirurske terapije BOT. Osnovni principi kojima se treba
rukovoditi u odredjivanju radikalnosti hirurskog lecenja BOT je starost
pacijentkinje, zelja pacijentkinje za potomstvom, histoloski gradus i tip BOT.
Iz ovih razloga, ultrazvucna dijagnostika, odredjivanje tumorskog markera SA 125
i ex tempore histopatoloska dijagnostika su osnovni preduslovi za sprovodjenje
hirurske terapije optimalne radikalnosti (6,7).
PRIKAZ SLUCAJA
Pacijentkinja stara oko 25 godina, javlja se na pregled zbog neurednih menstrualnih ciklusa i bolova u donjem delu trbuha trbuhu. Primarne i sekundarne polne karakteristike kod pacijentkinje normalno razvijene, odaje utisak lakog bolesnika. Ultrazvucnim pregledom vaginalnom sondom uterus normalnih dimenzija, polozaja i ehostrukture. Endometrijum odgovara za fazu ciklusa. U predelu levog jajnika registruje se hipoehogena zona ovalnog oblika dimenzija 67-47mm (Slika 1a.). Sadrzaj hipoehogene zone odgovara sadrzaju mokracne besike. Ultrazvucnu sliku desnog jajnika jednim delom cini normalno tkivo jajnika, a jednim delom hipoehogena zona dimenzija 32-36 mm. U unutrasnjosti hipoehogenih zona oba jajnika na odredjenim presecima registruju se hiperehogene karfiolaste ekrescencije dimanzija 5-15 mm (Slika 1b.). Nalaz pri bimanuelnnom pregledu odgovara ultrazvucnom nalazu. Na osnovu ovih podataka pacijentkinja je upucena na laboratorijsku analizu tumorskog markera SA 125, cija vrednost je iznosila 161 U/L. Nakon toga, postavi se indikacija za hirursko lecenje. Pacijentkinja se pripremi za operaciju u OET anesteziji na uobicajeni nacin. Trbuh se otvori po slojevima.
Intraoperativni nalaz: Uterus u AVF normalne anatomije. Levi jajnik cini loptasta formacija oko 70 mm u precniku, tankog sedefastog zida ispunjena seroznom tecnoscu, normalno tkivo levog jajnika skoro u potpunosti nedostaje te se uradi levostrana ovariektomija. Desni jajnik delimicno sadrzi normalno tkivo jajnika, dok drugi deo jajnika cini loptasta formacija oko 40 mm u precniku, slicnih makroskopskih karakteristika kao i tumor levog jajnika. Uradi se parcijalna resekcija desnog jajnika. Materijal je poslat na ex tempore histopatoloski, nakon cega je dobijena dijagnoza: Borderline tumor ovarii bill. partim mucinosum. Zbog godina pacijentkinje, mogucnosti da se sacuva deo desnog jajnika i histoloskih karakteristika tumora, odustaje se od radikalnijeg hirurskog tretmana pa se trbuh zatvori po slojevima. Pacijentkinja je dobro podnela anesteziju i operaciju, a post-operativni tok protice bez komplikacija.
Histopatoloski nalaz: Na preparatu je vidljiva papilarna struktura zida ciste sa malim plazama zdravog tkiva levog jajnika (Slika 2a.). Preparat desnog jajnika pokazuje slicnu papilarnu strukturu zida ciste, ali sa velikim plazama zdravog tkiva jajnika (Slika 2b.). Epitel je sa relativno niskim mitotskim indeksom i slabo izrazenom celijskom i jedarnom atipijom. Citoloski pregled peritonealnog ispirka, brisa ostijuma jajovoda i randomizirane biopsije peritoneuma nije pokazao prisustvo atipicnih celija.
DISKUSIJA
Dijagnoza BOT je bazirana na histopatoloskom nalazu
epitelne proliferacije koja je znacajno veca od proliferacije epitela kod
benignih tumora slicnog histoloskog tipa i porekla. Faktori koji su udruzeni sa
slabijom prognozom pacijentkinja lecenih hirurskim putem ukljucuju aneuplodiju,
mikroinvazivna oboljenja drugih organa, citolosku atipiju, rezidualni tumor
posle primarne hirurske intervencije i visoki mitotski indeks epitelnih celija
(1). Kompletna hirurska terapija je najvazniji deo celokupne terapije. Ovaj
tretman ukljucuje histerektomiju sa bilateralnom adneksektomijom, omentektomiju,
peritonealnu lavazu, biopsiju limfnih zlezdi i randomiziranu biopsiju
peritoneuma (1,9). Stopa prezivljavanja kod ovako obradjenih pacijentkinja sa
BOT u I stadijumu bolesti je blizu 100% (7). Medjutim, kod mladjih pacijentkinja
sa BOT niskog histoloskog gradusa, postoji opravdana mogucnost restriktivnijeg
hirurskog tretmana, koji podrazumeva parcijalnu resekciju jajnika sa
ekstirpacijom tumora ili jednostranu adneksektomiju. Dosadasnje studije nisu
pokazale opravdanost upotrebe radioterapije i hemioterapije kod pacijentkinja sa
BOT, bez obzira na radikalnost hirurske terapije. Ono sto bi moglo biti vazno za
pracenje toka bolesti ovakvih pacijentkinja je ultrazvucno pracenje,
sestomesecna kontrola tumorskog markera SA 125 i eventualno second look
laparoskopska dijagnostika
(7,9).
1.Link C.J., Reed E., Sarosy G.
et al. Borderline ovarian tumor. Am J Med. 1996;101:217-225.
2. Marchal L.A., Sinn J, Levin NJ, et al. Borderline
epithelial ovarian tumor: a revienj of 81 cases njith an assessment of the
impact of treatment. Int J Radiat Oncol Biol Phys. 1992;22:867-874.
3. Massad L.S.J., Hunter V.J., Szpak C.A., et al.
Epithelial ovarian tumor of lonj malignant potential. Obstet Gynecol.
1991;78:1027-1032.
4. Barnhill D.R., Kurman R.J., Brady
M.F. et al. Preliminary analysis of the behavior of stage I ovarian serous
tumors of lonj malignant potential. A Gynecologic Oncology Study Group. J Clin
Oncol. 1995;13:2752-2756.
5. Schaebler D.L.S., Children
R.J., Young R.C. Gynecological malignancies. Cancer Chemother Biol Response Modif. 1996;16:564-591.
6. Goldman T.L., Chalas E.,
Chumas J. et al. Management of borderline tumor of the ovary. South Med J.
1993;86:423-424.
7. Leak J.F. Tumor of lonj malignant
potential. Curr Opin Obstet Gynecol. 1992;4:81-85.
8.
Kennedy A.NJ., Hart NJ.R. Ovarian papillary serous tumor of lonj malignant
potential (serous borderline tumor): a long-term follonj-up study, including
patients njith micro invasion, lymph node metastases and transformation to
invasive serous carcinoma. Cancer. 1996;78:278-286.
9. Kojic S., Bubanovic I., Bozic P.,
Pop-Trajkovic Z. (2002). Ileus uzrokovan velikim citadenomom jajnika. Zbornik
radova XLVI Ginekolosko-akuserske nedelje SLD. Beograd.
str.:469-472.
Kliknite preko linka ako zelite da vidite animirane 3D rekonstrukcije
-
Cista zutog tela snimljena u 2D tehnici i rekonstrusina 3D softverom*
-
Ista cista zutog tela snimljena volumnenskom vaginalnom sondom u 3D Real Time tehnici*
-
Plod star 12 nedelja snimljen volumnenskom vaginalnom sondom u 3D Real Time tehnici
-
Isti plod star 9 nedelja snimljen volumnenskom vaginalnom sondom u 3D Real Time tehnici
-
Multilokularni tumor jajnika snimljen volumenskom vaginalnom sondom u 3D Real Time tehnici**
-
Isti multilokularni tumor jajnika snimljen free hand 3D tehnikom**
-
Zadrzani pobacaj (10 nedelja) snimljen free hand tehnikom***
-
Isti zadrzani pobacaj (10 nedelja) snimljen u 3D Real Time tehnici***
-
3D rekonstrukcija nogu, karlice i abdomena fetusa starog 15 nedelja
-
3D rekonstrukcija - krvni sudovi gravidnog uterusa - 7 nedelja
-
3D rekonstrukcija - plod star 12 nedelja - Baby Explorer****
-
3D rekonstrukcija krvnih sudova periovaulatornog folikula - Voluson***** -
3D rekonstrukcija - plod star 14 nedelja - Baby Explorer volumen 1 i volumen 2
-
Prakticna primena 3d - 4d ultrazvucnih pregleda u ginekologiji i porodiljstvu
-
3D rekonstrukcija ploda starog 11 nedelja - Baby Explorer*****
-
3D rekonstrukcija ploda starog 12 nedelja - Baby Explorer***** -
3D rekonstrukcija ploda starog 18 nedelja - Baby Explorer*****
